Poznato je da postoji veliki broj onih koji razmišljaju da pokrenu sopstveni biznis, ali je veoma mali broj onih koji to zaista i učine. Postoji nekoliko razloga za to: jedni se plaše rizika, drugi nemaju dovoljno dobru ideju, treći nemaju novca, četvrti ne znaju kako… Imajući to u vidu, odlučili smo da vam ukratko, u nekoliko nastavaka, predstavimo sve korake koje jedan preduzetnik treba da prođe kako bi uspješno pokrenuo vlastiti posao. Naravno, nema garancije da će svako onaj ko ovo prođe zaista i postati uspješan preduzetnik – najviše ipak zavisi od vas samih, odnosno od toga koliko energije i truda ste spremni da uložite kako biste pokrenuli i razvijali vaš budući biznis.
U prvom dijelu naše trilogije “Kako pokrenuti vlastiti posao?”, predstavili smo vam prva tri koraka koja je neophodno proći da biste pokrenuli sopstveni biznis. U ovom nastavku, bavićemo se izradom biznis plana, pronalaženjem izvora finansiranja te registracijom firme.
Korak 4: Napravite biznis plan
Ovo je sasvim sigurno jedan od najvažnijih koraka na putu do vlastitog biznisa. Ipak, preduzetnici često ne poklanjaju dovoljno pažnje izradi poslovnog plana. Najčešće ga se “sjete” tek onda kada im je potreban kredit od banke, a i tada samo zato što to banka izričito traži. Pri tome, u izradi biznis plana naglasak se uglavnom stavlja na likvidnost projekta, sa ciljem da se dokaže banci da će preduzeće biti u stanju da uredno plaća dospjele rate kredita.
Međutim, vrijednost biznis plana znatno prevazilazi njegovu prostu funkciju da služi kao dio obavezne dokumentacije u kreditnoj aplikaciji preduzeća prema banci. To je “živ” dokument koji vam pomaže da se pripremite za sve mogućnosti, bilo pozitivne ili negativne, koje vas čekaju u budućnosti. Na taj način smanjuje se rizik vašeg poslovnog poduhvata, ali i omogućava praćenje i kontrola njegove realizacije.
Poslovni plan može da ima različite elemente, u zavisnosti od namjene, vrste djelatnosti, strategijskog fokusa i sl. Ukoliko potražite na internetu, pronaći ćete na desetine, čak stotine različitih struktura biznis plana (jednu od njih možete pogledati i ovdje). Međutim, zajedničko za sve njih je da se biznis plan manje-više uvijek sastoji od tri glavne cjeline:
- Informacije o biznisu, gdje analizirate djelatnost kojom planirate da se bavite, razrađujete organizacione i tehnološke aspekte biznisa, definišete proizvode i usluge koje namjeravate prodavati, kao i svoju poslovnu strategiju.
- Informacije o tržištu, gdje vršite selekciju ciljnih tržišta, analizirate njihov potencijal, definišete ciljne grupe kupaca, analizirate njihove potrebe, želje, preferencije i ponašanje procesu kupovine. Takođe, analizirate ko su vam glavni konkurenti, kakva im je snaga, kojim strategijama se služe te definišete kako planirate da se pozicionirate da biste bili bolji od njih.
- Finansijski proračuni, koji obuhvataju projekcije prihoda i rashoda, projekcije gotovinskog toka, a mogu da uključuju i razne statičke i dinamičke pokazatelje (ocjena isplativosti, analiza prelomne tačke rentabiliteta, analiza osjetljivosti projekta, razni racio pokazatelji i sl.), u zavisnosti od potrebe.
Bez obzira da li uložite vrijeme i trud da sami napravite poslovni plan ili platite profesionalcima da to urade za vas, isplatiće vam se višestruko. Uočićete lakše kritične tačke koje utiču na isplativost vašeg budućeg biznisa, a moći ćete i “na papiru” da isprobavate različite varijante i da utvrdite koja je najbolja za vas, po pitanju potrebnih ulaganja, visine troškova, obima prihoda i ostvarene dobiti. Čak i ako proračuni pokažu da je vaša poslovna ideja slabo ili nikako isplativa, to je dobra stvar za vas: bolje da potrošite vrijeme, trud ili malo novca sada, nego da se kasnije “zaletite” u investiciju od nekoliko desetina ili stotina hiljada evra, koja je osuđena na propast.
Za više informacija o ovoj temi, pročitajte i ove članke:
Korak 5: Pronađite izvore finansiranja
Biznis plan koji ste napravili dao vam je osnovne smjernice o obimu ulaganja koja je potrebno obezbijediti da biste mogli da pokrenete vaš posao. U narednom koraku neophodno je zaista i pribaviti taj novac kako vaša ideja ne bi ostala samo mrtvo slovo na papiru. Pri tome, biznis plan koji ste prethodno napravili za sopstvene potrebe, da biste procijenili izvodljivost i isplativost vaše poslovne ideje, sada će vam biti od velike koristi kada se budete obraćali bankama, fondovima i svim drugim institucijama od kojih budete tražili novac za svoj poslovni poduhvat.
U principu, pokretanje sopstvenog biznisa može se finansirati iz nekoliko izvora, koji se najčešće kombinuju:
- sopstvena sredstva
- pozajmljena sredstva
- bespovratna sredstva
- sredstva strateških partnera
U najvećem broju slučajeva, za pokretanje vlastitog posla koriste se pretežno sopstvena sredstva. Preduzetnici mogu u svoju novu firmu uložiti vlastiti gotov novac (npr. ušteđevina) ili nešto od svoje pokretne (npr. automobil, mašina, namještaj, računar i sl.) i nepokretne imovine (npr. zemljište, poslovni prostor, građevinski objekat itd.). To je ponekad i jedan od preduslova da se dobiju sredstva iz drugih izvora, iz razloga što zajmodavci uglavnom nisu spremni da finansiraju 100% vrijednosti projekta, već najčešće do 70% ili 80% maksimalno. Drugim riječima, finansijeri rijetko kada žele da preuzmu baš kompletan rizik projekta (pogotovo kada se radi o start-up biznisu), pa uslovljavaju preduzetnika da i on uloži sopstvena sredstva i na taj način snosi dio rizika. Iako to možda izgleda kao problem za preduzetnika, posmatrajte stvari iz ove perspektive: ako sami ne vjerujete dovoljno u svoj budući biznis da biste bili spremni da uložite novac u njega, kako onda da očekujete od nekog drugog da to uradi?
Naravno, biznis plan može da vam otkrije i tužnu istinu, a to je da sopstvena sredstva kojima raspolažete nisu dovoljna da pokrijete kompletnu investiciju. U takvoj situaciji, bićete prinuđeni da tražite dodatne izvore finansiranja, odnosno da koristite pozajmljena sredstva. Ovdje spadaju svi oblici kreditnih sredstava, kao što su krediti banaka, mikrokreditnih organizacija, državnih razvojnih institucija (razvojne banke, fondovi, agencije i sl.), jedinica lokalne samouprave i sl., uz manju ili veću kamatu koju ćete morati da platite za korištenje ovih sredstava.
Za početnike u biznisu uvijek je preporučljivo da budu oprezni prilikom kreditnog zaduživanja, kao i da pokušaju, ako je moguće, da kreditna sredstva kombinuju sa nekim vidom bespovratnih sredstava. Tu najčešće spadaju razne olakšice, premije ili podsticaji, koje država, institucije ili lokalne zajednice daju kao vid podrške malom biznisu.
Takođe, na našim prostorima prisutan je i veliki broj raznih međunarodnih institucija i nevladinih organizacija, koje realizuju razne programe i projekte sa grantovima za preduzetnike. Nevolja je u tome što preduzetnici često nisu dovoljno informisani o postojanju ovih sredstava ili o načinima na koje se do njih može doći. Imajte uvijek na umu da se radi o BESPLATNIM i BESPOVRATNIM sredstvima, pa se isplati uložiti malo truda i raspitati se šta sve postoji na tržištu. Uzmite samo ovo kao primjer: ako vam neko subvencioniše kamatu na kredit koji ste podigli u banci, to praktično znači da ste obavezni da vraćate samo glavnicu – drugim riječima, koristite beskamatni kredit. Zgodno, zar ne?
Svi prethodno navedeni načini finansiranja nisu direktno zadirali u inokosnost vlasništva preduzetnika nad njegovim biznisom. Međutim, ukoliko svi prethodni načini zakažu, preostala alternativa jeste da pokušate da pronađete jednog ili više potencijalnih strateških partnera, koji bi bili spremni da ulože novac u vaš poslovni poduhvat, u zamjenu za udio u vlasništvu.
U praksi razvijenih zemalja, kao i u stručnoj literaturi, ovakvi ulagači nazivaju se fondovi rizičnog kapitala (venture investors) i poslovni anđeli (angel investors). U principu, razlika između ovih ulagača je u tome što poslovni anđeli ulažu sopstveni novac u perspektivne start-up projekte, dok venture investitori upravljaju kapitalom trećih lica i ulažu ga najčešće u projekte sa novim tehnologijama ili u nove poslovne modele u visokotehnološkim industrijama. Na našim prostorima ovi oblici finansiranja još uvijek nisu toliko razvijeni i organizovani, ali ne znači da nisu mogući ili da ne postoje u pojedinačnim slučajevima.
U posljednje vrijeme, uporedo sa ekspanzijom interneta, sve više je prisutan i tzv. “crowdfunding“, koji podrazumijeva umrežavanje velikog broja malih investitora i finansiranje inovativnih ili društveno korisnih start-up projekata, najčešće iz oblasti informacionih tehnologija.
Svaki od navedenih načina finansiranja ima određene prednosti i mane za preduzetnika (vlasništvo, cijena kapitala, stepen zaduženosti, dostupnost itd.), što treba imati na umu prilikom donošenja konačne odluke.
Za više informacija o ovoj temi, pročitajte i ove članke:
Korak 6: Registrujte svoj biznis
Istražili ste tržište, napravili biznis plan, pronašli izvore finansiranja – konačno je došlo vrijeme da registrujete svoj biznis. Međutim, odmah na početku javljaju se dva veoma bitna pitanja:
- Kako smisliti dobar naziv (firmu) preduzeća?
- Koji oblik organizovanja izabrati?
Izbor imena preduzeća je možda jedna od najvažnijih odluka za svaki start-up biznis. Snažno i upečatljivo ime može vam osigurati prepoznatljivost i brzo vas izdvojiti od konkurencije, što će vam značajno olakšati put do kupaca i krajnjoj liniji smanjiti troškove marketinga. Sa druge strane, nezgrapno i bezizražajno ime može vam predstavljati ograničenje u budućem širenju posla, ali i otežati svakodnevnu poslovnu komunikaciju.
Zbog svega toga, nemojte olako shvatati ovaj posao – koliko truda uložite u njega, toliko ćete imati i koristi. Napravite listu potencijalnih imena i zatim provjerite svako od njih. Kao prvo, testirajte koliko svako od izabranih imena odgovara onome čime se bavite, odnosno koliko je prikladno za vaš novi biznis. Takođe, provjerite u raznim poslovnim registrima ili pretragom na internetu da li možda već postoji neko preduzeće koje koristi neko od potencijalnih imena. Pored toga, u današnje vrijeme veoma je bitno provjeriti da li je moguće registrovati internet domen (adresu vašeg budućeg web sajta) pod željenim imenom. Sve su to faktori koji će uticati na konačnu odluku o imenu (firmi) vašeg biznisa.
Kada uspijete da pronađete pravo ime, dolazite do sljedećeg bitnog pitanja: koji je najbolji oblik organizovanja za vaš budući biznis (samostalni preduzetnik, ortačka radnja, društvo sa ograničenom odgovornošću itd.).
Preporučljivo je da dobro proučite zakonsku regulativu iz ove oblasti i procijenite prednosti i mane svakog od dozvoljenih oblika organizovanja u državi u kojoj planirate da registrujete svoj biznis. Npr. ako se registrujete kao preduzetnička radnja, imaćete manje papirologije, niže troškove raznih poreza i taksi, ali ćete zato za poslovne (ne)uspjehe preduzeća garantovati cjelokupnom ličnom imovinom, za razliku od npr. društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.), koje podrazumijeva garantovanje samo do visine kapitala preduzeća.
Sa druge strane, u određenim slučajevima nećete možda ni imati izbora, iz razloga što je neke djelatnosti nemoguće obavljati ukoliko niste registrovani u onom obliku koji je zakonom propisan. Iz tog razloga, uvijek je pametno potražiti savjet od nekoga ko je stručniji i bolje upućen u ovu problematiku – imaćete znatno manje glavobolje kasnije. Većina država u regionu teži pojednostavljivanju procedura i olakšavanju procesa registracije, pa postoje razne službe i agencije koje nude besplatnu pravnu pomoć i savjetovanje za početnike u biznisu. Naravno, ukoliko ne vjerujete u kvalitet besplatnih usluga, uvijek možete angažovati (i platiti) nekog stručnjaka iz ove oblasti da vam pomogne oko samog izbora, ali i oko papirologije.
Za više informacija o ovoj temi, pročitajte i ove članke:
– KRAJ DRUGOG DIJELA –
Pročitajte sve tekstove iz ovog serijala:
Image courtesy of 1shots / FreeDigitalPhotos.net
