Poznato je da postoji veliki broj onih koji razmišljaju da pokrenu sopstveni biznis, ali je veoma mali broj onih koji to zaista i učine. Postoji nekoliko razloga za to: jedni se plaše rizika, drugi nemaju dovoljno dobru ideju, treći nemaju novca, četvrti ne znaju kako… Imajući to u vidu, odlučili smo da vam ukratko, u nekoliko nastavaka, predstavimo sve korake koje jedan preduzetnik treba da prođe kako bi uspješno pokrenuo vlastiti posao. Naravno, nema garancije da će svako onaj ko ovo prođe zaista i postati uspješan preduzetnik – najviše ipak zavisi od vas samih, odnosno od toga koliko energije i truda ste spremni da uložite kako biste pokrenuli i razvijali vaš budući biznis.
U ovom, prvom, dijelu naše planirane trilogije, pozabavićemo se pronalaženjem odgovarajuće vrste biznisa, istraživanjem tržišta i procjenom potrebnih finansija.
Korak 1: Pronađite ono što vam najbolje odgovara
Pokretanje sopstvenog biznisa uvijek nosi određenu dozu rizika od neuspjeha. Ponekad su uzrok tome i sami preduzetnici, koji se olako upuštaju u poduhvat kojem nisu dorasli ili za koji nemaju dovoljno potrebnih znanja, vještina i sklonosti.
Iz tog razloga, uvijek je preporučljivo da najprije dobro razmotrite sopstvene snage i slabosti, kako biste mogli procijeniti koja vrsta biznisa je najbolja za vas. Na sljedećoj matrici prikazane su moguće opcije, u zavisnosti od stepena interesovanja (sklonosti) i nivoa iskustva:
Kao što se vidi iz matrice, logična pretpostavka je da ćete imati veće šanse u poslu za koji već posjedujete neka prethodna znanja ili iskustva, nego u onom kojim se nikada ranije niste bavili. Npr. ukoliko ste bili zaposleni u drvnoj industriji, mnogo lakše će Vam biti da pokrenete sopstvenu proizvodnju stolarije ili namještaja, nego da se bavite popravkom kućanskih aparata ili ugostiteljstvom.
Sa druge strane, nije nemoguća misija da uspijete i u poslu kojim se nikada ranije niste profesionalno bavili ali za koji imate izraženo snažno interesovanje. Naravno, podrazumijeva se da ćete u tom slučaju morati da uložite mnogo više truda, vremena i novca u sopstvenu edukaciju, kako biste stekli nedostajuća znanja i vještine. Npr. ukoliko imate kulinarske sklonosti i žarko želite da otvorite sopstveni restoran, logičan korak bi bio da završite neku vanrednu edukaciju i steknete formalno zvanje kuvara.
Ukoliko nemate baš jasnu predstavu čime biste se bavili, počnite tako što ćete na listu papira ispisati sva svoja znanja i vještine. Pri tome, to ne moraju biti isključivo formalno stečena znanja (npr. u školi ili na fakultetu). Možda osnova vašeg budućeg biznisa mogu da budu neke tehničke vještine kojima ste usput ovladali? Pored toga, obavezno razmotrite da li neki od vaših hobija ima tržišnog potencijala – to su stvari koje ionako radite iz zadovoljstva, pa ako od toga može da se nešto i zaradi, tim bolje.
Pri tome, zadržite objektivnost što je više moguće. Kritički razmotrite kvalitet i nivo svakog od navedenih znanja i vještina, i pokušajte da rangirate oblasti u kojima ste najjači.
Takođe, ne zaboravite da u sve to uključite i procjenu sopstvene ličnosti. Npr. ukoliko planirate da se bavite poslovima koji podrazumijevaju dosta kontakta i komunikacije sa ljudima (ugostiteljstvo, trgovina, usluge i sl.), poželjnije je da ste otvoreni i komunikativni, a ne zatvoreni (introvertni) tip osobe. Pored toga, razmotrite i druge aspekte sopstvene ličnosti i procijenite koliko su oni kompatibilni sa profilom posla kojim biste se željeli baviti (npr. da li ste kancelarijski tip ili više volite da radite na otvorenom, da li ste spremni da radite dan i noć na uzbudljivom projektu ili preferirate standardno radno vrijeme bez prekovremenog rada itd.).
Za više informacija o ovoj temi, pročitajte i ove članke:
Korak 2: Istražite tržište za svoju poslovnu ideju
Istorija je puna primjera fantastičnih ideja za biznis koje nikada nisu uspjele na tržištu. Razlozi za neuspjeh mogu biti brojni, ali najčešći je taj što preduzetnici nisu dovoljno ispitali tržište na kojem su planirali poslovati.
Temeljno sprovedeno istraživanje tržišta će vam omogućiti da realnije sagledate potencijal vašeg budućeg biznisa, ali i pomoći da uočite eventualne manjkavosti i probleme kojih možda niste bili ni svjesni.
Kao početna tačka bilo kakvog razmišljanja o pokretanju vlastitog biznisa, preporučljivo je da iskreno i objektivno odgovorite sami sebi na sljedeća pitanja:
- Koju potrebu moji proizvodi ili usluge zadovoljavaju, odnosno kakav problem rješavaju za kupca?
- Ko će kupovati moje proizvode ili usluge?
- Zbog čega će kupci da kupuju baš moje proizvode (usluge)?
- Gdje će kupci moći da kupe moje proizvode (usluge)?
- Kolika je cijena koju moram da naplatim da bih pokrio troškove, a kolika je cijena koju će kupci biti spremni da plate?
- Ko su glavni konkurenti s kojima ću morati da se borim za udio na tržištu?
Pri tome, nemojte da upadnete u zamku prevelike želje da pokrijete što je moguće više tržišnih niša. Uvijek imajte na umu da je bolje uložiti 100% truda u jedan posao i biti najbolji u njemu, nego po 10% truda u deset različitih poslova i biti osrednji u svima.
Naravno, da biste mogli pouzdano da procijenite kolika je vjerovatnoća uspjeha vašeg budućeg biznisa na tržištu, moraćete ipak da uradite malo više od prostog odgovora na prethodna pitanja. Drugim riječima, neophodno je da sprovedete malo detaljnije istraživanje tržišta, koje podrazumijeva terensko istraživanje (anketiranje) i tzv. istraživanje za stolom (prikupljanje informacija iz dostupnih eksternih izvora, kao što su npr. zvanična statistika, razne dostupne publikacije, analize, baze podataka i sl.).
Analizirajte sve informacije koje ste prikupili i pokušajte da iz njih izvučete pokazatelje koji će vam pomoći da procijenite kako biste trebali da oblikujete svoje proizvode, po kakvim cijenama da ih prodajete, kojim kanalima da ih distribuirate do kupaca, kao i kakve oblike i kanale komunikacije biste trebali da koristite da biste tržište upoznali sa svojom ponudom i tako privukli kupce. Takođe, obavezno prikupite i detaljne informacije o vašim konkurentima, saznajte ko su, šta nude, po kojim cijenama, kojim se strategijama služe u distribuciji, kako se promovišu.
Sve ovo pomoći će vam da lakše pronađete svoju tržišnu nišu ali i da definišete najbolju strategiju za ulazak i opstanak na tržištu.
Za više informacija o ovoj temi, pročitajte i ove članke:
Korak 3: Proračunajte potrebna ulaganja
Prva godina poslovanja uvijek je najkritičnija za novoosnovane firme – prihodi još uvijek nisu postali dovoljno stabilni, često se javljaju neki nepredviđeni troškovi, posao pati od brojnih “dječijih” bolesti.
Zbog svega toga, veoma je bitno što preciznije i pouzdanije procijeniti, ne samo koliko će vam novca biti potrebno da pokrenete biznis, već i koliko morate imati u rezervi kako bi se posao mogao nesmetano odvijati u toj osjetljivoj početnoj fazi.
Uglavnom se smatra da je za većinu start-up projekata neophodno imati obezbijeđenu rezervu novca koja će omogućiti pokrivanje svih troškova u prvih šest mjeseci poslovanja. Nakon tog perioda, očekuje se da će novi biznis već početi da ostvaruje dovoljne prihode da može da pokriva tekuće troškove poslovanja.
Pokušajte da napravite listu svih troškova koji mogu da se pojave u prvoj godini poslovanja, počevši od potrebnih osnovnih sredstava (zemljište, objekti, infrastruktura, oprema), preko obrtnih sredstava (sirovine, repromaterijal, energenti i sl.), troškova rada (neto plate, porezi i doprinosi na plate), pa sve do nematerijalnih i drugih troškova (licence, dozvole, takse, porezi, osiguranje, stručne usluge itd.). Vodite pri tome računa kada koji od ovih troškova dospijeva na plaćanje, npr. neke od njih morate plaćati svakog mjeseca, a neki dospijevaju kvartalno ili polugodišnje.
Budite što detaljniji, jer će tako biti manje šanse da vam se kasnije pojave neki nepredviđeni rashodi. Još jedna mjera opreza je da uvijek kalkulišete nešto veće troškove od onih koje stvarno očekujete – tako ćete uvijek imati dodatnu sigurnosnu zalihu, koja vam može dobro doći u kritičnim situacijama.
Za više informacija o ovoj temi, pročitajte i ove članke:
– KRAJ PRVOG DIJELA –
Pročitajte sve tekstove iz ovog serijala:
Image courtesy of 1shots / FreeDigitalPhotos.net
